fbpx

Da li Crna Gora 2019. redefiniše civilizacijski princip Monteskjea iz 1748 godine ? Ko priziva Klauzulu balansa?

Da li Crna Gora 2019. redefiniše civilizacijski princip Monteskjea iz 1748 godine ? Ko priziva Klauzulu balansa?

Predjednik DEMOS-a Miodrag Lekić povodom “načelnog pravnog stava” i urušavanja ustavno-prvnog sistema.

    Pokušaji da se Đukanovićeva glasačka mašina stavi van pravnog i ustavnog poretka, odnosno da za Skupštinu ne važe Ustav i zakoni ove zemlje ima dimenzije prvorazrednog društvenog skandala u rangu “Koverte”.

   Zvuči zaista nevjerovatno da crnogorska pravna elita, bez obzira ko joj je to naručio iz one političke, ne razlikuje pravo i obavezu Skupštine da donosi zakone i njenu isto tako obavezu da poštuje zakone striktno dijelujući u skladu sa zakonskim normama.

     Naime, obaveza Skupštine da poštuje zakone i sudove  jeste zapravo veća od svih drugih subjekata u društvu.

     Sada se postavlja pitanje da li smo u Crnoj Gori, danas 2019. godine, stigli do toga da  Đukanovićev autoritarni režim, i to na nivou javne doktrine, redefiniše civilizacijski princip podijele vlasti na zakonodavnu, izvršnu i sudsku koji je definisao  Monteskije u svom slavnom dijelu “ Duh zakona” 1748. godine, u vrijeme vlasti Luja XV. 

    Treba sagledati i sve posledice ovog otvorenog pokušaja  pravnog nasilja i otvorenog urušavanja temelja ustavnog sistema koji je svojstven samo nepravnim i autokratskim režimima.

   Posledice ove mape puta nepravne države su brojne, i to na unutrašnjem i međunarodnom planu.

    Prije svega ovo je ne samo ponižavanje građana već udarac crnogroskom pravosuđu kao sistemu i svima onima u njemu koji hoće ili bi htijeli da izađu iz njegovih kompromitujićih segmenata.

     Ova najnovija afera - jer čin otvorenog urušavanja osnova pravno ustavnog sistema jeste skandal i afera - zahtijeva jasan odgovor i reakciju mnogih subjekata.

  Prvo izvršne vlasti, odnosno vlade jasnim odgovorom da li se realizacijom ovog tumačenja narušava fundamentalan princip podijele vlasti. Takođe neko od nadležnih treba da obavjesti crnogorsku javnost kako je nastalo tkz. “načelni pravni stav”, ko ga je zatražio i koji je njegov pravi pravni domašaj.

     I stručna javnost, od pravnih fakulteta, naučnih akademija, pravnih udruženja, komora i sl. treba da pokažu da nisu institucije hermetičko - dekorativnog karaktera već ozbiljni subjekti koji su dužni da se javno odrede prema jednom fundamentalnom pravnom pitanju odnosno riziku totalne degradacije pravnog sitema, posebno funkcije sudova.

   Sasvim sigurno će nastali problem - a uprkos dijelovanju međunarodnih faktora na ovom prostoru između interesnih i vrijednosnih komponenti – proizvesti međunarodne posledice po Crnu Goru, posebno na planu evropskih integracija.

   Naime, lansirani “ načelni pravni stav” je u direktnoj, gotovo izazivačkoj, suprotnosti sa porukama Evropske komisije u “ Izvještaju o napredovanju Crne Gore”.

   Kao da neko, ne kao do sada iz političke sfere, već etabliranih pravnih struktura, priziva klauzulu balansa.

  Jer nije teško zaključiti da najnovije proklamacije o stavljanju instutucija, ovoga puta Skupštine, van pravno-sudskog sistema i totalno degradiranje uloge sudova, jeste u direktnoj koliziji sa fundamentalinim pravnim, političkim I kulturnim principima na kojima se zasniva Evropska unija.

 

Predsjednik DEMOS-a

Miodrag Lekić