fbpx

Lekić: Upozorenja Brisela dobronamjerna, ali i kontradiktorna

Lekić: Upozorenja Brisela dobronamjerna, ali i kontradiktorna

Takve poruke sa međunarodnih adresa, ako se usvoje najavljeni tužilački zakoni po hitnom postupku, nijesu ultimativnog karaktera kako ih opozicija predstavlja...

 

Predsjednik DEMOS-a i poslanik Miodrag Lekić ocijenio je da poruke sa međunarodnih adresa o uvođenju klauzule balansa ako se usvoje izmjene tužilačkih zakona po hitnom postupku nisu ultimativnog karaktera, već dobronamjerne sugestije za preispitivanje određenih zakonskih predloga u oblasti pravosuđa, uz određene kontradikcije.

“Naime, s jedne strane se sa međunarodnog plana zahtijevaju rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, dok s druge strane kritički opserviraju mjere koje treba da dovedu do deblokiranja tog procesa”, kazao je Lekić u intervjuu “Vijestima”.

Aktivacija klauzule balansa primjenjuje se u slučajevima kada reforme u vladavini prava zaostaju za procesom usklađivanja sa Evropskom unijom (EU) u cjelini.

Govoreći o pokušaju Vlade da smijeni diplomatske predstavnike i ne saradnji u tom dijelu predsjednika Mila Đukanovića, Lekić je ocijenio da rasplet ove režirane predstave koja ima za cilj da se Vlada predstavi nesposobnom, zahtijeva odlučne, precizne i kompetentne odluke upravo Vlade koja ima konkretne nadležnosti i po Ustavu vodi spoljnu politiku.

“U protivnom ostaće kohabitaciona kakofonija prilično otužnog tipa, bez ishoda što uostalom i nažalost karakteriše ishode i nekih drugih inicijativa nove vlasti. Pokrenute inicijative, sa jakim medijskim promocijama i slabim rezultatima, se ne smiju ponavljati”, kazao je Lekić.

Već sedmicama Vlada pokušava da promijeni diplomatske predstavnike države, ali joj ne polazi za rukom. Da li imate zakonske mogućnosti da pozovete predsjednika države da se o tome razgovara u parlamentu i ambasadore koji odbijaju poziv Ministarstva vanjskih poslova (MVP) da dođu na konsultacije?

Možda se moglo pretpostaviti da će, kao i u nekim drugim državnim sferama i institucijama, biti otpora legitimnim inicijativama i odlukama nove Vlade, u ovom slučaju u oblasti diplomatije. Ipak, teško je bilo očekivati da će kadrovske teme u diplomatiji stvarati mučne javne scene, bizarna javna eksponiranja, sve to ispod nivoa jedne inače ozbiljne djelatnosti.

Nisam siguran da trenutni status kvo može da se razriješi pozivom predsjednika države u parlament. Ne samo što bi se on tamo teško pojavio, već bi to bila i šansa za dodatnu proizvodnju konfuzija. Rasplet ove režirane predstave koja ima za cilj da se Vlada predstavi nesposobnom, zahtijeva odlučne, precizne i kompetentne odluke upravo Vlade koja ima konkretne nadležnosti i po ustavu vodi spoljnu politiku.

U protivnom ostaće kohabitaciona kakofonija prilično otužnog tipa, bez ishoda što uostalom i nažalost karakteriše ishode i nekih drugih inicijativa nove vlasti. Pokrenute inicijative, sa jakim medijskim promocijama i slabim rezultatima se ne smiju ponavljati.

Pitanja ambasadora su na neki način stavila u drugi plan najavljivanu ozbiljnu reformu i novine u diplomatskoj službi?

Iako ima određenih početnih rezultata u ipak kratkom vremenu trajanja Vlade, ovdje još ne govorimo o suštinskijim pitanjima crnogorske diplomatije, dakle o modernizovanju, racionalizaciji, efikasnosti, transparentnosti spoljne politike u interesu države i njenih građana.

Treba razlikovati diplomatsku lojalnost demokratskoj, modernoj, pristojnoj, pravnoj crnogorskoj državi, od ideologizovane i klijentelističke predstave države kao režimske tvrđave s elitom podzemnog daha.

Predsjednik države je priznao da Vlada ima pravo da mijenja ambasadore ako smatra da ne zastupaju politiku koju ona vodi, tražio je argumente za opoziv nekoliko ambasadora i opet je odbio da potpiše ukaz o tome iako je načelno za kohabitaciju?

Predsjednik je, kako je to objavljeno u javnosti, na sastanku sa potpredsjednikom Vlade i ministrom inostranih poslova, dobio tražena obrazloženja.

Nakon sastanka i optimističkih izjava situacija je opet blokirana. A predsjednik države i dalje, ignorišući odluke s potpisom predsjednika Vlade, sada tražeći mišljenje skupštinskog Obora za međunarodne odnose. Mišljenje koje tokom 30 godina - u kojem je Đukanović opozivao ambasadore u statusu predsjednika Vlade ili predsjednika države - nikada nije tražio.

Inače već smo bili zakazali takvu raspravu na Odboru za međunarodne odnose i iseljeništvo, obezbijedili i dolazak ministra inostranih poslova da bi na kraju izostalo prisustvo poslanika iz Đukanovićeve stranke.

Prilično je jasno da Đukanović navodnom odbranom legalizma, tom svojom izenada otkrivenom vokacijom, želi da skrene pažnju sa uzroka izbornog poraza 30. avgusta i ozbiljnih korupcionaških predmeta u dužem periodu, kojima je dokazano nanesena šteta državi i građanima Crne Gore.

Da li je primjerena poruka jednog ambasadora da ga boli uvo pa se ne može odazvati pozivu ministra? Samo je u pitanju bahatost, ili i politička šteta za državu?

Vidite, ocjenu otužnih epizoda bih ostavio nadležnom ministarstvu ali i građanima koji finansiraju državnu diplomatiju, inače službu od koje se očekuje prije svega stil normalnosti, sve do obrasca javne pristojnosti i određene kultivisanosti.

Pomjerajući malo temu osvrnuo bih se na sljedeće upitne momente. Da li je u Crnoj Gori nemoguća misija jedna u stvari tako normalna i prirodna demokratska težnja da na čelu Javnog servisa koji finansiraju građani ove zemlje dođe primjerno kulturan, obrazovan, profesionalno pošten novinar. Suprotan onome što imamo danas, dakle postavljene mediokritete koji služe klijentelističkim krugovima i koji informativnim programom priređuju građanima neki oblik mentalne torture.

Analogno tome zašto zemlju ne bi u inostranstvu predstavljale kulturne, obrazovane, javno pristojne osobe sa nadgradnjom poznavanja diplomatskih tehnika, stranih jezika itd. Kakvih vjerovatno i ima u postojećoj mreži, ali sigurno nedovoljno.

Vjerujem da će jednog dana, i to uskoro, demokratska i moderna Crna Gora biti u stanju da ove dvije bitne društvene oblasti dovede na nivo kompetentnosti i javne odgovornosti.

Ministar vanjskih poslova je najavio povećanje broja profesionalnih diplomata. Vjerujete li da će doći do toga s obzirom na partijske želje za pozicijama u novoj vlasti?

Vjerujem da se taj cilj može ostvariti, a zavisno od pravca i rezultata u zacrtanim demokratskim reformama našeg društva.

Imali ste više susreta kao predsjednik Odbora za međunarodne odnose sa stranim diplomatama. Šta ih je zanimalo, da li se govori o napretku Crne Gore u zatvaranju poglavlja 23 i 24?

Vrlo intenzivne inicijative stranih diplomata prethodne dvije sedmice da se susretnu sa predstavnicima skupštinskog Odbora za međunarodne odnose govori o interesovanjima stanih država za aktuelnosti u Crnoj Gori i spoljno političke prioritete naše zemlje.

Tačno, a na liniji već dugogodišnjih poruka važnijih međunarodnih adresa, ponavljaju se očekivanja za postizanje konkretnih razultata u borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije. Tu su i neizbježna pitanja o poglavljima 23 i 24. Očigledan je interes i o pitanju prioriteta u spoljnoj politici. Istina, intenzivnosti i kompleksnost zbivanja na unutrašnjem političkom planu takođe izaziva mnoga interesovovanja i pitanja, ne uvijek laka, u svakom slučaju sasvim legitimna.

Predstavnici bivše vlasti upozoravaju na klauzulu balansa ako se usvoje izmjene tužilačkih zakona po hitnom postupku. Koliko je to realno kad je Evropska unija (EU) otćutala mnogo važnije stvari poput “Koverte”, “Spiska”...?

Vaše pitanje dodiruje možda najaktuelniji momenat na unutrašnjem političkom planu naše zemlje.

Iako ima međunarodnih poruka u toj oblasti ne bih rekao da su one ultimativnog kartaktera kako ih opozicija predstavlja. Uostalom kada bi i bile ultimativnog karaktera, ne daj Bože u nekom neokolonijalnom stilu, one bi već kao takve bile deplasirane.

Ovdje postoje dobronamjerne sugestije za preispitivanje određenih zakonskih predloga u oblasti pravosuđa, uz određene kontradikcije. Naime, s jedne strane se sa međunarodnog plana zahtijevaju rezultati u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, dok s druge strane kritički opserviraju mjere koje treba da dovedu do deblokiranja tog procesa.

Ne isključujem da u reformskim zakonima od kojih ne treba odustajati su moguće i određene intervencije s ciljem poboljšanja pravnih normi.

Kako komentarišete hajku koja se vodi protiv službenika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) koji svjedoče o nezakonitostima učinjenim u prethodnom periodu i da li vjerujete da će Specijalno državno tužilaštvo (SDT) zaista istražiti slučaj?

Vidite, radi se o još jednom zapletu u vrlo osjetljivoj oblasti koji negdje stiže do pola. U osnovi neriješen i nedovoljno rasvijetljen. Uprkos ne malim medijskim tretmanima tog pitanja i personalnim promocijama.

Smatrate li da bi DPS na patriotsku temu mogao da ima bolji rezultat na izborima u Nikšiću u odnosu na parlamentarne izbore?

I pored teških rezultata, na kraju i poraza politike takozvanih identitetskih bitaka njihov glavni tvorac, (polu)odlazeći (Milo) Đukanović je poslije intenzivnog bavljenja religijom sada u Nikšiću proklamovao borbu protiv srpskog nacionalizma. Istog nacionalizma čijem je uzdizanju dao značajan lični doprinos. Jednom kao neposredni promoter srpskog populizma 90-tih godina u Crnoj Gori. Zatim više puta, naročito posljednjih godina homogenizujući, pa i radikalizujući Srbe u Crnoj Gori vođenjem antisrpske politike.

Pošto građani Crne Gore, jako umorni od DPS cikličnog tretiranja Srbije kao najvećeg prijatelja i najvećeg neprijatelja, vjerujem da će i Nikšić, ne samo slijediti raspoloženje na državnom nivou, nego će kao grad slobodarske tradicije još više poraziti ciničnu politiku i projekat podjela i mržnje. Projekat koji se agresivno i prozirno nudi Nikšiću u zamjenu za odgovornost za uništenu privredu nekada najprosperitetnijeg grada u Crnoj Gori.

Zato će sadašnja opozicija u Nikšiću postati vlast 14. marta 2021. kao što je crnogorska demokratska opozicija postala vlast 30. avgusta 2020.

Sve stranke vlasti da preuzmu odgovornost za dosadašnje rezultate

Kako ocjenjujete bilanse nove vlasti, posebno Vlade, u dosadašnjem periodu?

Red je ostaviti Vladi makar sto dana za prve analize. Mi ćemo kao stranka i ja lično izaći javno sa ocjenama dosadašnjeg bilansa kako Vlade tako i ukupnog funkcionisanja parlamentarne većine.

U ovom trenutku se može govoriti o određenim rezultatima ali i zabrinjavajućim pojavama, od nedovoljno konkretnih i dovršenih inicijativa, preko ponekad konfuzija u kadrovskoj politici, do neadekvatnih javnih izjava sa visokih mjesta.

Smatram da se plaća ceh i određenoj brzini, spontanosti, zapravo improvizovanosti na samom početku konstituisanja nove vlasti. Svemu tome je trebalo da prethodi određeni sporazum sa dogovorenim programskim i vrijednosnim sadržajima koji bi na neki način obavezivao sve komponente nove većine. Nije se ni pokušalo sa određenom neophodnom integrativnom funkcijom u novoj većini - na što sam već i na početku ukazivao.

Sada je postizanje tog cilja nešto teže, ali ne i nemoguće. Ono je zapravo neophodno za ozbiljno, reformsko funkcionisanje prema zahtjevima građana. Sve stranke i takozvane velike i male, treba preuzmu odgovornost za dosadašnje rezultate i dalje funkcionisaanje nove vlasti.

Sjutra odlučuju o nastupu na izborima u Nikšiću

Da li će Demos na izbore u Nikšiću ići u koaliciji sa Demokratama, ko će još biti u njoj?

Demos će kao ozbiljna, umjerena, nepopulistička stranka građanskog težišta, na svojim organima u ponedjeljak donijeti konačnu odluku o načinu nastupa na predstojećim izborima u Nikšiću. Svakako, na ozbiljan način će biti razmatrana i opcija koalicionog nastupa sa programski sličnim političkim subjektima.

 

Predsjednik DEMOS-a

Miodrag Lekić za Vijesti